Zašto se stvara stres i kako izbeći uzroke stresa?
Zašto se stvara stres i kako izbeći uzroke stresa?
Stres je normalna pojava? Zavisi kako shvatimo jer je sve stvar naše
percepcije. Ukoliko smatraš da je stres normalan, to bi značilo
da svoj stres opravdavaš, samim tim se ne vidi način za eliminaciju stresa.
Ne bi trebalo prihvatati da se stres javlja često, uvek u sličnim
situacijama i da postaje stvar navike. Treba poraditi na analizi
uzroka i samim tim na odgovoru kako smanjiti uzroke.
Stresna situacija često ostavlja posledice i stvara
osećaj da treba dodatno razmišljati o njoj što stvara
dodatnu stres. Uglavnom se
razmišlja o posledicama i ulazi u začarani krug razmišljanja
koji traje satima ili danima. Za prevazilaženje ovakvih situacija
treba uložiti puno vremena i energije. U daljem tekstu smo
naveli neke od životnih situacija koje stvaraju stres. Uglavnom
su u pitanju nepovoljna okolina, nedostatak podrške ili velika životna
promena koja sledi.
Stres usled selidbe
Selidba je jedna od većih životnih odluka koja donosi velike promene u životu,
to naročito važi ako se selimo u drugi grad ili u drugu državu.
Selidba može stvoriti i veliki stres ukoliko cela organizacija nije
dobra ili se kasno krene sa pripremama.
Veliki broj ljudi se svakodnevno seli u Beograd zbog studija ili posla.
Potrebno je na vreme organizovati celu proceduru, postoji opcija da
platiš nekoga i to se često događa pogotovo kada se neko doseljava u prazan
stan. Bez obzira na to, organizacija bi trebala da bude perfektna. Nakon
donošenja nameštaja i stvari sledi raspakivanje. Trebalo bi postaviti sve na
mesto i samo sitnice naknadno premeštati, za to je takođe potrebno odvojiti
vreme odnosno sve predvideti unapred. Postoje službe koje rade
celokupnu selidbu, pored toga, mogu ti pomoći saveti stručnjaka koji
su upoznati sa celom procedurom i znaju kako da selidbu učine
efikasnom.
Ukoliko promena sredine sama po sebi stvara stres, a ne prenošenje nameštaja,
to je već unutrašnji osećaj koji je individualni doživljaj. Selidba bi trebala
doneti nešto dobro, u svakom slučaju će se iz nove okoline i prilagođavanja
izvući neka vrednost. Nije nužno da se na toj lokaciji zadržiš neograničeno
vreme iako ti možda neće odgovarati. Ako si sklon/a promenama, onda ti neće
biti problem ni ponovo da se preseliš, ali ćeš svakako steći lepe
uspomene sa bilo koje lokacije. Ne treba se opterećivati unapred da li
će nešto funkcionisati ili ne, to će pokazati vreme.
Zamisli samo
koliko ljudi mesečno promeni grad, koliko njih ode privremeno u Beograd?
Prodaja stanova Beograd
mesečno na Google kuca oko 30.000 ljudi, veliki broj
njih nije iz Beograda, ali ipak žele da promene mesto stanovanja
privremeno ili stalno. Dakle, u svakoj situaciji je potrebno sagledati
objektivno šta se dešava. Za
izdavanje stanova Beograd, situacija
je slična, samo što je broj selidbi još veći jer većina ljudi lakše
odvoji budžet i donese odluku da iznajmi stan.
Stres usled prilagođavanja
Sve velike promene i iznenađenja, stvaraju neku vrstu napetosti.
Nekada promena koju dugo priželjkuješ i koja je pozitivna za tebe
ipak može stvoriti stres. Kada god želiš da napreduješ i dodaš neku
inovaciju u život, ona stvara zadovoljstvo, ali u procesu ostvarivanja
cilja se uvek nađe neka prepreka čiji će rezultat biti privremeno
stresna situacija, ali dugoročno stvara snažniji osećaj zadovoljstva.
Trebalo bi da se poradi na strpljenju. Svaka promena nam donosi
određenu odgovornost i treba je prihvatiti.
Život bez noviteta je pravolinijski, zato treba uživati u promenama.
Stres se može stvoriti ukoliko nešto isplaniraš i ne dogodi se
u željenom roku. Treba sagledati situaciju i iz te perspektive jer
uvek postoje situacije kada nije sve do nas. Spoljašnji faktori
utiču na ne/realizaciju i na to treba gledati realno, odnosno bez
pristrasnosti.
Stres zbog posla ili fakulteta
Potpuno je prirodno da nepovoljno okruženje može izazvati nervozu
i uticati na kvalitet života. Što se tiče školovanja, uvek će se
pojaviti prijatelj ili profesor koji se neće ponašati fer.
Ponašanje pojedinaca više zavisi od njih samih, nego od tebe.
Mnogo puta će profesor ili kolega sa posla namerno iskušavati tvoje
strpljenje jer smatraju da je njihova pozicija u tom trenutku takva
da mogu sebi da dopuste određena ponašanja u datom trenutku.
Kada na fakultetu polažeš ispit, u celom procesu pored
znanja i samopouzdanja utiče i faktor sreće. Polaganje samog ispita
ili čekanje na sledeći rok je takođe jedna vrsta izazova koji
možeš prihvatiti i shvatiti kao nešto pozitivno.
Važno je da pre svega imaš poverenja u sebe, samim tim će se
stres umanjiti, jer i kada nešto nije kako treba, osobe koje
imaju poverenja u sebe znaju da će u buduće uticati na situaciju
i da će se ta situacija ubuduće zasigurno promeniti.
Samopouzdanje je najvažnije za svaki izazov.
Ukoliko ne ubrzavaš sebe i po prirodi nisi takva osoba,
moguće je i da postoji neko sa strane ko utiče na to
da se osetiš nestrpljivo ili posumnjaš na trenutak u sebe.
Takvo okruženje svakako ne utiče povoljno i može učiniti da
dođe do nestrpljivosti i brzih reakcija.
Treba pre svega prepoznati uzroke stresa i naći ih u sebi i šta
je to što podstiče okolina. Kada saznaš odakle potiče uzrok, svakako
ćeš ubuduće prepoznati novu sličnu situaciju i reakcija će sigurno biti
drugačija.
Spoljašnji uzroci stresa
Uticaj okoline na pojedinca je ogroman. Iako svaka
situacija, razmirica, nepoklapanje mišljenja deluje kao
nešto privremeno što će se rešiti kao i uvek, dugoročno nije
dobro izlagati se takvim okolnostima jer će vremenom to
početi da šteti opštem raspoloženju i stanju.
Kako se rešiti unutrašnjih uzroka stresa?
Uzroci stresa nisu uvek u spoljnim okolnostima iako ih uglavnom tako percipiramo.
Nekada, usled puno obaveza koje smo nametnuli sebi, počinjemo da zaboravljamo
svoje osnovne potrebe i želje.
Stresnu svakodnevnicu možeš eliminisati na različite
načine, ali najosnovnije je da misliš na sebe i svoje potrebe.
Kada vodiš računa o sebi,
stres će sigurno biti eliminisan ili barem smanjen.
Ukoliko reorganizuješ svoje obaveze i imaš vremena za sebe,
a i dalje si pod stresom, onda spoljašne okolnosti svakako
nisu uzrok stresa. Razmisli o unutrašnjim uzrocima stresa.
Obrati pažnju na svoju svakodnevnicu. Ako si pod stalno pod stresom, možda
je potrebno da popraviš neke navike u svom životu:
- Bioritam: potrebno je spavati minimum 7 sati.
Važno je i da spavanje bude rezervisano za noć.
Naravno, normalno je nekada napraviti izuzetak.
Svako ima neku neprospavanu noć, kao i noći gde je san trajao manje od 7 sati,
ali to ne može da škodi sve dok ne preraste u nezdravu naviku.
Pored dužine sna, još je važniji kvalitet sna.
- Zdrava hrana: potrudi se da se hraniš zdravo i da
imaš odgovarajući broj obroka u toku dana,
koji se dešavaju svakog dana u istom ili približnom vremenskom intervalu.
- Fizička aktivnost: svakodnevna fizička aktivnost
treba biti nešto što se podrazumeva.
Na tebi je da odlučiš da li će to biti teretana, trčanje ili sport.
Bitno je da postoji.
- Slobodno vreme: kada imaš slobodno vreme,
nemoj sebi nabrajati šta sve treba da uradiš.
U redu je, imaš obaveze, znaš ih ili negde imaš zabeleženo šta treba uraditi,
ali sada je vreme za opuštanje. Odmori i tako sačuvaj sebe i sakupi
energiju za dalje aktivnosti koje su ti preostale, a ima ih i dobro je što je tako.
Takođe, poželjno bi bilo imati minimum jedan slobodan
dan u nedelji kada se udaljiš od svojih svakodnevnih obaveza.
- Izbegavanje negativnih informacija: koliko god da smo senzitivni,
niko nije od kamena. Crna hronika ili horor filmovi,
nikome ne mogu prijati ako sebe izlaže takvim sadržajima svakog dana.
- Izbegavanje nekostruktivnih razgovora:
Nemoj se ubeđivati sa ljudima koji te ne razumeju. Teško je proceniti
ko će te razumeti, a ko ne. Ali poradi na veštini procenjivanja kada vredi
da govoriš, a kada treba izbeći ubeđivanja.
Postoje unutrašnji i spoljašnji faktori koji utiču na stres.
Ako se obraća pažnja na način razmišljanja i na to kakvim spoljašnjih okolnostima sebe izlažemo,
stres će se sam smanjiti.